Austrijski liječnici u 70% operacija ugrađuju proteze kuka koje se proizvode u Hrvatskoj
Prije samo tri godine Instrumentaria, jedina tvornica medicinske opreme i implantata sa 116-godišnjom tradicijom, bila je na rubu propasti, s nagomilanim gubicima, nenaplaćenim potraživanjima, suočena s prijetnjama štrajkom zbog neisplaćenih plaća i doprinosa.
Danas je slika mnogo optimističnija. Većinski vlasnik Instrumentarije i predsjednik Uprave Vinko Barišić i dalje upozorava da teška vremena nisu prošla i da je pred 80-ak zaposlenih još mnogo izazova i žestoke borbe za opstanak, ne krije da ambicije tvrtke ne staju na preživljavanju, već da Instrumentaria planira rast i napredak te osvajanje novih tržišta.
– Nakon dugo vremena Instrumentaria je prošle godine isplivala iz teškoća i 2011. završili smo s ostvarenom dobiti. Kao glavni dioničar u tvrtku sam stigao početkom 2010., učinili smo nužne rezove, reprogramirali poslovanje i financijski restrukturirali tvrtku, smanjili broj zaposlenih, a istodobno smo ishodili certifikate za nove generičke proizvode s kojima smo pokrenuli vlastitu proizvodnju umjetnih kukova, tzv. gama čavala za fiksaciju lomova kostiju i još nekoliko proizvoda. Iako smo napravili velik pomak, prije svega na inozemnom tržištu, problemi nas nisu zaobišli. Ova je poslovna godina nešto i teža od prošle, dijelom i zato što su narudžbe medicinske opreme i implantata iz domaćih bolnica postale neredovite, ali i zbog najavljenih izmjena u raspisivanju jedinstvenih, centraliziranih natječaja javne nabave. Te su najave uzrokovale i zastoj u procesu nabave opreme, koji opet kod nas izaziva zastoj u proizvodnji. Sve se to dijelom odražava i na naše poslovanje, iako trenutačno glavninu svojih proizvoda izvozimo i 65 posto prihoda ostvarujemo upravo na inozemnim tržištima.
Kako se borite s konkurencijom? Po cijelom nizu afera – a jedna od njih, ona korupcijska američke farmaceutske tvrtke Pfizer, upravo je aktualizirana – jasno je da velike kompanije ne prežu ni od ilegalnih poteza kako bi ušle na neko od tržišta. Može li se Instrumentaria nositi s takvim velikim ‘igračima’?
– Konkurencija nije nužno negativna jer nas tjera da ulažemo u vlastite generičke proizvode, poboljšanja i inovacije. S druge pak strane, mi smo u lošijoj poziciji jer za razliku od Hrvatske svaka država nastoji potaknuti vlastitu proizvodnju i zaštititi je na tržištu u odnosu na konkurente iz drugih zemalja. Kod nas to nije slučaj, mi na vlastitom tržištu nemamo nikakvu prednost i nemamo pomoć države koja bi nam omogućila da opstanemo. Kao domaća tvrtka mi smo s našim proizvodima čak 30 posto jeftiniji od inozemne konkurencije, a kvalitetom uopće ne zaostajemo, no još uvijek nemamo garanciju da ćemo dobiti posao na nekom od domaćih natječaja. I da, ponekad ispada da smo naivni jer nastojimo raditi po zakonu, što nas silno frustrira. Imam informacije da se upravo ispituju pojedinosti u još jednoj sličnoj aferi koja se odnosi na inozemnu tvrtku koja također proizvodi medicinske implantate, a na sličan je način kao i Pfizer pokušala ući na hrvatsko tržište. Uskok ispituje slučaj i sve će se doznati kada za to dođe vrijeme.
Kakva je vaša pozicija na inozemnim tržištima?
– Instrumentaria trenutačno može konkurirati velikim svjetskim proizvođačima implantata i medicinske opreme zahvaljujući činjenici da još uvijek imamo nešto nižu cijenu rada nego u zemljama zapadne Europe, a kvalitetom smo jednaki konkurenciji jer mnogo ulažemo u inovacije i razvoj novih proizvoda. Već dvije godine postupno ulazimo na rusko tržište, tamo smo ishodili nekoliko certifikata, ali smo tijekom ove godine bili prisiljeni provesti neka dodatna ispitivanja te ishoditi još nekoliko dozvola i certifikata kvalitete. Od pet potrebnih certifikata ishodili smo jedan, jedan je u postupku dovršenja, a naši su pokusni implantati već ugrađeni pacijentima dobrovoljcima u Rusiji kako bi se ispitala njihova kvaliteta. Nadamo se da ćemo taj proces dovršiti do kraja ove godine i to je temelj za ishođenje potrebnih certifikata kako bismo ostvarili pravo na prodaju svojih proizvoda u Rusiji.
Koliko koštaju svi ti certifikati?
– Do sada smo uložili oko 100.000 eura za razna ispitivanja i certificiranja naših proizvoda u Rusiji, a očekuje nas ulaganje još tolikog iznosa kako bismo dovršili taj proces. Sličan proces ishođenja dozvola prolazimo i u Turskoj, u kojoj smo prisutni već neko vrijeme, a u postupku smo ishođenja potrebnih dozvola i u Njemačkoj, Češkoj i Slovačkoj. Primjerice Instrumentaria proizvodi bescementne proteze kuka tip Zweymuller koje se u Austriji ugrađuju u 70 posto slučajeva. Duboko smo ušli i na tržišta zemalja regije, posebno u Sloveniji, BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu. Uz to, s ruskim smo partnerima počeli razgovarati o mogućnosti gradnje zajedničke tvornice implantata na temelju našeg znanja i iskustva, no realizacija tog projekta će potrajati jer postupak ishođenja potrebne dokumentacije traje jako dugo.
Vratimo se malo domaćem tržištu. Kako se borite s naplatom potraživanja od domaćih bolnica i tko u toj bitci pobjeđuje? Kako uopće ti problemi utječu na vaš izvoz?
– U posljednje vrijeme nemamo većih problema s naplatom iako i dalje ima kašnjenja. Svjesni smo da trenutačno hrvatsko zdravstvo ima gubitak od šest milijardi kuna, a nitko nema dovoljno snage i odlučnosti da riješi taj problem. Neredovita plaćanja svakako nam uzrokuju probleme u poslovanju, ali za sada uspijevamo pokrivati te praznine. Instrumentaria već dugo nije isplaćivala dobit dioničarima jer svu zaradu ulažemo u razvoj tvrtke. Upravo nam ta sredstva često pomažu da prevladamo dugove bolnica. Nažalost, domaće tržište implantata i medicinske opreme već nekoliko godina stagnira, ali vjerujemo da će u sljedećim godinama ipak rasti 20-ak posto. Planiramo da Instrumentaria na domaćem tržištu sljedećih godina ostvari puno više nego dosad.
Hoće li vam u tome pomoći i država?
– Nadam se da će Vlada naći mjesta kako bi uvela kriterije prema kojima bi se domaća proizvodnja, ako već ne preferirala u odnosu na inozemnu, a ono barem stavila u ravnopravan položaj. Nužna nam je i reforma zdravstva kako bi se uveo red u poslovanje bolnica i kompletnog zdravstvenog sustava. Sve smo to već odavno govorili i onoj prijašnjoj, ali i ovoj sadašnjoj vlasti.
Čuju li vas?
– Ne! Načinjen je samo jedan pozitivan korak, smanjeni su doprinosi za zdravstvo za dva postotna boda, što je olakšalo poslovanje gospodarstvu, ali to je premalo. Popraviti samo jednu kariku u lancu nije dovoljno da bi cijeli sustav dobro funkcionirao, jer kod nas i dalje ne funkcioniraju ni investicije, ni podrška industriji ni podrška proizvođačima. Sve poslove na inozemnim tržištima osvajali smo sami, uz goleme troškove. Većina zemalja u Europi i svijetu uvela je posebna pravila, zahtijeva posebne dozvole, certifikate i registracije kojima nastoji zaštititi domaće proizvođače. Iskreno rečeno, htio bih čuti od naše Vlade i od našeg ministra zdravlja, ali i od domaćih liječnika i ravnatelja hrvatskih bolnica, da kažu kako je ovoj državi u interesu podržati i domaće znanje i domaću proizvodnju, vlastitu pamet i projekte. To još uvijek nisam čuo.
Autor: Sandra Carić Herceg
Izvor: www.business.hr
